| |
Grad Krk, otok Krk |
| |
Splendissima civitas Curictarum - Presjajni grad Krčana
Danas Krk nudi sliku turističke raznovrsnosti. Priroda s tipičnim mediteranskim krajolikom, uske uličice koje vode do nekoga od mnogih spomenika kulture, slikovite šljunčane plaže, daju Krku izgled koji je imao stoljećima. S druge pak strane, suvremeni život izvukao je Krčane izvan gradskih zidina, pa nastaje grad prekrasnih vila i lijepih kuća što pružaju gostoprimstvo mnogim stalnim gostima Krka. Ponuda hotelskog smještaja, pansiona, apartmana, autokampova, brojne plaže, pogodnosti za sportove na moru i nautičare, izleti u riznicu baštine - Košljun, ili tajanstvenost i bogatstvo podmorja otočića Plavnika (koralji) - jamstvo su dobrodošlice. Tijekom ljetnih mjeseci ondje gostuju mnogobrojni umjetnici i ansambli. Tradicionalna je fešta u čast sv. Kvirina, zaštitnika grada (4. lipnja), ljetne priredbe Krka (16. VII.-24. VIII.) na pozornicama katedrale, atrija franjevačkih samostana u Krku i Košljunu i u frankopanskome kaštelu, te Krčki sajam (8.-10. kolovoza). Ljubitelji folklora mogu pratiti folklorne manifestacije u Krku i okolici. Uvelike su posjećeni karnevalski dani (siječanj/veljača).
KRK, grad, luka i ljetovalište u istoimenom zaljevu, na jugozapadnoj obali otoka Krka; leži na sjevernom kraju zaljeva. Obale su kamenite, zapadna je plitka, a istočna dublja. Klimatske prilike su vrlo povoljne; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja iznosi 5,6 °C, a srpnja 24,1 °C. U uvali Dražica je pješčana plaža s borovom šumom. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, ribarstvu, obrtništvu, preradi plastičnih masa i turizmu. Krk je jedini od svih starih naselja na otoku (Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška) od svog postanka izgrađen na samoj morskoj obali. Cestovnim prometnicama povezan sa svim većim naseljima na otoku, a Krčkim mostom s kopnom.
|
| |
 |
| |
Znamenitosti |
| |
Krk, antički Curicum (>splendidissima civitas Curictarum<), bio je u rimsko doba naselje s municipalnim uređenjem (ostaci gradskih zidova, rimskih terma s hipokaustom ¨ II./ ¨ I. st.). Od IV. st. je sjedište biskupa. Najznačajniji arhitektonski spomenik Krka je katedrala, prvotno trobrodna starokršćanska bazilika iz V./VI. st. Današnja trobrodna romanička katedrala s početka XII. st. sa zvonikom iz XVI.-XVIII. st. nekoliko je puta pregrađivana i dograđivana. U lijevom je brodu frankopanska kapela iz XV. st. U crkvi se čuvaju gotička raspela, gotička plastika (Majka Božja s djetetom), čuvena frankopanska srebrna pala s prikazom Madone u slavi, djelo P. Kolera iz 1477., nadgrobne ploče krčkih biskupa XIV.-XVI. st., dva renesansna ambona i drvena propovjedaonica iz XVII. st. Među oltarnim slikama ističu se Polaganje u grob (Giovanni Antonio Pordenone) u kapeli na kraju desnog broda i četiri slike (Cristofora Tasca) iz 1706. U zgradi biskupije čuva se zbirka slika talijanskih majstora XVI. i XVII. st. i poliptih sv. Lucije (djelo Paola Veneziana, datirano poslije 1333.), iz benediktinske opatije u Jurandvoru kraj Baške. Na katedralu se naslanja romanička bazilika sv. Kvirina s bogatim plastičnim ukrasom pročelja i fragmentima romaničkih zidnih slika, Gospa od Zdravlja (XII. st.) ranoromanička je bazilika. Nedaleko je od nje jednobrodna franjevačka crkva iz XIII. st.; u unutrašnjosti drvena propovjedaonica s intarzijama i slika Madona sa svecima (Bernardino Licinio). Od profanih građevina ističu se kuća Kotter (romanički prozori, konzole u obliku lavljih glava) i Kanonička kuća s glagoljskim natpisom iz XI. st. Utvrde potječu iz različitih razdoblja. Najstarija je četverokutna kula na Kamplinu (1191.); zid i bastioni uz more građeni su u doba Nikole Frankopana (1407.); Kaštel s cilindričnom kulom, troja gradska vrata i ostali dio zida venecijanske su građevine iz XV.-XVI. st. Izvan grada ruševine su predromaničke crkve sv. Lovre, nekad u sklopu benediktinske opatije.
|
| |
|
|
|
